Misec je pun, more nemirno ka dusa
u ruci pice hladno, misli bjeze daleko
Za' mi je sto ne mogu zivotu dati vise
probala sam al' ne ide, vec uzeo je previse
Na licu osmijeh stoji, da sakrije sve boli
Disem samo kad se cuju pisme
rici tise prolaze kada knedla stisne
sutim, i stih za stihom pisem
jer kad volis dusom svom
rijetki razume pogledom
Vrime ovo nije za me
stisnem zube, idem dalje
radujem se tudjoj sreci
ka da moja opet cvate